Mostar koristi energiju Sunca

Položaj

Grad Mostar je administrativna jedinica lokalne samouprave u sastavu Hercegovačko-neretvanske županije, a samim time i Federacije Bosne i Hercegovine. Nalazi se na jugu Bosne i Hercegovine. Na sjeveru graniči s općinama Jablanica i Konjic, na istoku s općinama Istočni Mostar i Nevesinje (Republika Srpska), na jugu s općinom Stolac i Gradom Čapljina, a na zapadu s općinom Čitluk te Gradom Široki Brijeg i općinom Posušje (Županija Zapadnohercegovačka). Područje grada sastoji se od planinskog i nizinskog dijela. Planinski dio gradskog područja koncentriran je na sjeveru. Od Parka prirode Blidinje i granice s općinom Posušje i Jablanica proteže se planina Čvrsnica. Na sjeveroistoku gradskog područja uz granicu s općinom Konjic pruža se planina Prenj.

Na istoku gradskog područja pruža se planina Velež, dok se na zapadu gradskog područja uz granicu s općinom Posušje i Gradom Široki Brijeg pruža planina Čvrsnica. U središtu gradskog područja nalazi se grad Mostar sa svoje tri kotline, dok se južnim, jugoistočnim i jugozapadnim dijelom gradskog područja pružaju brda visine do 500 m, koja tvore svojevrsne visoravni, uz izuzetak Mostarskog blata na krajnjem zapadu. Najviša točka grada nalazi se na planini Prenj 2115 m.n.v. (Zelena glava), a najniža točka na krajnjem jugu u prigradskom naselju Žitomislići na 20 m.n.v.

Mostar se nalazi 132 km jugozapadno od Sarajeva te 57 km sjeveroistočno od Ploča, na prijelaznom području iz niskog hercegovačkog krša u planinsko područje visoke Hercegovine. Proteže se u tri kotline. Na sjeveru je Bijelo Polje, u kojem je smještena većina sjevernih prigradskih naselja. U središtu je Mostarska kotlina, u kojoj je smješten grad Mostar i većina zapadnih prigradskih naselja, a na jugu se pruža Bišće Polje (Mostarsko polje) u kojem je smještena većina južnih prigradskih naselja i industrijska zona.

Grad Mostar, na osnovu svoga geostrateškog položaja, još od srednjeg vijeka je važno prometno središte. Danas se na teritoriju grada ističu tri oblika transporta: cestovni, željeznički i zračni. Kroz gradsko područje prolazi veoma važan prometni pravac, magistralna cesta M17, koja je dio europskog koridora E73 te željeznička pruga Sarajevo – Ploče. Grad Mostar ima i međunarodnu zračnu luku, koja je smještena u prigradskom naselju Ortiješ i koja je bitan čimbenik gospodarskog razvoja Grada.

Uskoro će kroz Grad Mostar proći i autocesta na koridoru Vc, koja će Mostar staviti na evropsku mrežu autocesta i time još više povećati gospodarski napredak.

Klima

Zbog svog specifičnog položaja, grad Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blagim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega) te u vrućim ljetima temperature u hladu nerijetko mogu iznositi i do 45°C. Mostar je uz glavni glad Grčke, Atenu, najtopliji grad u Europi i grad s najviše sunčanih dana u godini. Prosječan broj sunčanih sati na prostoru grada Mostara za radoblje 1992. – 2020. iznosi 2437,4 sata. Za isto razdoblje prosječna količina padalina iznosi 1444,8 mm. S obzirom na blagu klimu, područje grada Mostara izrazito je povoljno za ugoj raznih poljoprivrednih kultura, posebno mediternskih kao što su vinova loza, masline, rajčice itd.

Solarna energija – Kao jedan od gradova s najvećim brojem sunčanih sati u Bosni i Hercegovini, Mostar ima ogroman potencijal za proizvodnju električne energije i pripremu potrošne tople vode iz ovog izvora. Kontrola nad energijom i njezino korištenje danas su jedan od glavnih preduvjeta općeg razvoja, pa čak i opstanka. Iz cjelokupne povijesti korištenja energije vidi se da je povećanje životnog standarda uvijek bilo povezano s povećanim korištenjem energije. Naš ljudski rod je najprije počeo oprezno koristiti obnovljive izvore energije, ali je nakon toga postupno prešao na nepromišljeno korištenje neobnovljivih izvora energije a što ima za posljedicu stvaranja nepoželjnih klimatskih promjena na Zemlji.

Naš moderan način života i tehnološki razvoj doprinosi povećanju količine stakleničkih plinova u atmosferi. Posljednjih desetljeća efekt staklenika je u središtu pozornosti svjetske javnosti. Uviđamo da trenutni model razvoja nije održiv. Čovječanstvo se suočava sa svojim najvećim izazovom, tranzicijom društva prema održivosti. Danas je interes za korištenje raznih vrsta obnovljivih izvora energije, kako na međunarodnom tako i na lokalnom planu, u značajnom porastu upravo zbog težeg smanjenja ljudskog utjecaja na stvaranje učinka staklenika. Svjesni ovih činjenica treba unaprijediti način života kako ne bismo ugrozili potrebe budućih naraštaja. Čovječanstvo svojim djelovanjem na planeti Zemljine doslovce balansira na žici što se tiče održavanja prirodnih uvjeta pogodnih za život.

Grad Mostar odgovorno se opredijelila za energetski održiv razvitak grada na načelima energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije.

Poticanje građana da iskorače iz uloge pasivnih kupaca i potrošača energije koju netko drugi proizvodi i stavlja na tržište, te da postanu aktivni kupci, protrošači odnosno prosumeri , koji sami proizvode, troše i prodaju svoju energiju, ključan je korak prema promjeni načina kako energijom napajamo svoje domove, svoje zajednice, svoja naselja i gradove.

Solarna energija je vid energije koji je praktički neiskorišten i ekološki vrlo prihvatljiviji. Prema Akcijskom planu FBiH za korištenje OIE poželjna je izgradnja mikro solarnih elektrana, čime se omogućava plasman proizvedene potrošnje električne energije u neposrednoj blizini, što u određenoj mjeri doprinosi razvitku gospodarstva i lokalne zajednice, kao i razvitku ruralnih i izdvojenih područja. U procesu izgradnje solarnih elektrana, proizvodnja i ugradnja opreme, inženjerske i druge usluge domaće komponente posebno su poželjne i moguće. Korištenjem solarne energije za grijanje i pripremu tople vode postiže se značajan učinak uštede drugih oblika energije i energenata, kao i povećanje energetske učinkovitosti. Solarna energija se može koristiti za: - potrebe grijanja tople potrošnje vode, - grijanje objekata na principima solarne arhitekture (pasivno korištenje), - grijanje vode za grijanje prostora i - proizvodnju električne energije.

Godišnji dotok sunčeve energije na 1 m2 horizontalne površine na području Mostara iznosi oko 1.600 kWh, a broj sunčanih sati je oko 2.200 godišnje. U slučaju površine postavljene pod optimalnim kutom (bez praćenja sunca) solarna insolacija je veća za najmanje 20% na godišnjoj razini. Uzevši u obzir površinu Mostara od 1.175 km2 i srednji dotok sunčeve energije na optimalno postavljenu površinu od 2.000 kWh/m2, ukupni prirodni potencijal energije Sunca u Mostaru iznosi 2.350 TWh, što je preko 2.000 puta više od ukupnih potreba za energijom u 2014. godini.

Iz ovoga se vidi da korištenje solarne energije nije stvar potencijala, već energetske politike koja će usmjeriti korištenje solarne energije u funkciji lokalnog održivog razvitka. Decentralizirana proizvodnja i korištenje lokalnih obnovljivih izvora energije, a što je temelj energetske tranzicije, vodi i ka poboljšanju sigurnosti opskrbe energijom, većoj otpornosti na krizne situacije, otvara mogućnost veće kontrole nad ukupnom cijenom energije, te u konačnici omogućuje aktivno uključivanje građana u proizvodnju i prodaju energije, čime građani prestaju biti samo pasivni kupci i potrošači (eng. CONSUMERS) i postaju aktivni kupci (eng. PROSUMER), to jest proizvođači i aktivni sudionici na tržištu energijom iu energetskoj tranziciji .

Potrošnja električne energije u Mostaru u 2014. godini iznosila je oko 2.422 kWh/po stanovniku. Uz stupanj učinkovitosti fotonaponske elektrane od oko 17%, za pokrivanje potreba za električnom energijom bilo bi potrebno instalirati oko 7,12 m2 stana. 

FOTONAPONSKI GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAV:

https://re.jrc.ec.europa.eu/pvg_tools/en/tools.html 

Resursi

• BSR Charter_Bosanski
• SolarCET: Online info radionica
• Poziv za info radionicu - projekt SolarCET
• Info radionica za projekt ugradnje solarnih sistema privukla veliki broj građana Mostara
• Gradonačelnik Kordić zahvalio premijeru Hercegu na potpori u realizaciji važnih projekata
• Smjernica za smanjenje potrošnje energije i energenata u Federaciji BiH
• Mostar i Karsiyaka partneri u projektu energetske učinkovitosti obnove javnih objekata
• Predstavnici Grada Mostara na energetskom summitu u Neumu
• Grad Mostar potpisao Memorandum razumijevanja o priključenju EBRD Zelenim gradovima
• Predstavljena modernizacija sustava javne rasvjete Grada Mostara
• Imamo dosta zainteresiranih za nove investicije u Mostaru
• IMPULSE Interreg MED Grad Mostar
• IMPULSE Interreg MED Grad Mostar Video 2
• Grad Mostar, DEI video o IMPULSE Mostar
• Euroimpuls
• ImpulseOnline.eu
• Solarni paneli
• #StrujuNaSunce
• UNDP Bosnia and Herzegovina
• #solarcet
• Mostar Balkan Solar Roofs promotion video
• FBiH policy recommendations [en]
• Zaključci i preporuke info radionica_FBiH
• POSTANI PROIZVOĐAČ-POTROŠAČ ENERGIJE!
• KAKO PODSTAĆI PROMJENE
• Video Balkan Solar Roofs City of Mostar 2